{"id":103,"date":"2015-03-17T21:10:11","date_gmt":"2015-03-17T21:10:11","guid":{"rendered":"http:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/?p=103"},"modified":"2015-03-17T21:10:11","modified_gmt":"2015-03-17T21:10:11","slug":"prva-hitna-pomoc-roniocima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/prva-hitna-pomoc-roniocima\/","title":{"rendered":"Prva hitna pomo\u0107 roniocima"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" size-medium wp-image-90 alignleft\" src=\"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor-300x200.jpg\" alt=\"dr. Mario Franoli\u0107\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor-300x200.jpg 300w, https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Cilj mjera prve pomo\u0107i je smanjiti smrtnost, sprije\u010diti ili smanjiti invalidnost te skratiti vrijeme lije\u010denja i rehabilitacije.<\/strong><\/p>\n<p>Analiziraju\u0107i statistiku ronila\u010dkih nesre\u0107a u Hrvatskoj u zadnjih 15-tak godina ne mo\u017ee se ne primijetiti odre\u0111ene trendove. Raniji, gotovo rapidni rast broja nastradalih ronilaca, kako onih lije\u010denih od posljedica disbari\u010dnih ronila\u010dkih bolesti (DRB), tako i onih koji nisu imali sre\u0107u sti\u0107i na vrijeme do stru\u010dne medicinske pomo\u0107i i lije\u010denja u barokomori, prije nekoliko godina se preokrenuo primjetno se smanjuju\u0107i. Neka podrobna analiza dovela bi do zaklju\u010dka o vjerojatnim razlozima za to pobolj\u0161anje, ali ovako &#8220;ad hoc&#8221; mo\u017eemo pretpostaviti da je edukacija ronilaca op\u0107enito bolja, profesionalizam organizatora ronjenja i instruktora na ve\u0107oj razini, a prva i stru\u010dna medicinska pomo\u0107 (opet zahvaljuju\u0107i dobroj edukaciji) puno kvalitetnija. Ipak, nije se mogu\u0107e oteti dojmu da se crne statistike mogu jo\u0161 pobolj\u0161ati.<\/p>\n<p>Ostavljaju\u0107i instruktorima ronjenja tehni\u010dki dio ove pri\u010de, u ovom \u010dlanku podsjetit \u0107emo iskusne ronioce i djelatnike Slu\u017ebe hitne medicine (SHM) i nau\u010diti one manje iskusne najva\u017enijim mjerama lai\u010dke prve pomo\u0107i na samom mjestu nesre\u0107e i do dolaska u kontakt sa SHM te profesionalnim mjerama hitne medicinske pomo\u0107i i lije\u010denja posljedica disbarizma. Govorimo, dakle, o lancu pomo\u0107i unesre\u0107enome, a koji \u010dine mjere za spa\u0161avanje \u017eivota, pozivanje pomo\u0107i, pru\u017eanje prve pomo\u0107i, intervencija SHM te lije\u010denje u hiperbari\u010dnom centru i ostale mjere bolni\u010dkoga lije\u010denja.<\/p>\n<p><strong>Ronioci su visokorizi\u010dna skupina zbog prirode svojih aktivnosti, izlo\u017eenosti utjecajima okoli\u0161a i udaljenosti od pristupa SHM.<\/strong><br \/>\nPrva pomo\u0107 je skup mjera neposrednog pru\u017eanja pomo\u0107i nastradaloj osobi priru\u010dnim sredstvima, do dolaska SHM do pacijenta (ili, kod ronilaca \u010de\u0161\u0107e, do dolaska pacijenta do njih). Ciljevi su vrlo precizni: smanjiti smrtnost, sprije\u010diti ili smanjiti invalidnost te skratiti vrijeme (a time i tro\u0161kove) lije\u010denja i rehabilitacije. Osnovno je pri tome poku\u0161ati suzbiti paniku kod pru\u017eatelja pomo\u0107i i nastradaloga, ne pogor\u0161ati stanje nestru\u010dnim i nepotrebnim postupcima te voditi cijelo vrijeme ra\u010duna o vlastitoj i sigurnosti unesre\u0107enoga i svih prisutnih. Navala adrenalina, burnih emocija i spasila\u010dkog entuzijazma \u010desto su uzroci velikih sigurnosnih propusta s potencijalno kobnim posljedicama. Obi\u010dno je prisutno vi\u0161e ronilaca (neki od njih jo\u0161 uvijek u dubini), plovilo ili vi\u0161e njih u kretanju, atmosferski i maritimni uvjeti su \u010desto nepovoljni&#8230;<br \/>\nPru\u017eatelji prve pomo\u0107i moraju odmah odrediti najmanje jednu osobu koja \u0107e voditi ra\u010duna isklju\u010divo o sigurnosti svih, imaju\u0107i posebno u vidu eventualne ronioce koji jo\u0161 uvijek rone, a osobito one koji su sudjelovali u spa\u0161avanju nastradaloga i time se izlo\u017eili riziku nastanka dekompresijske bolesti zbog nepravilnog izrona. Njima je nu\u017eno osigurati terapijsku reimerziju pod kontrolom drugoga ronioca, ili ih prebaciti u rekompresijski centar zajedno s unesre\u0107enim, ovisno o situaciji i (ne)postojanju simptoma DRB. U prvim svojim ronila\u010dkim danima, potpuno neiskusan, i osobno sam bio izlo\u017een upravo tome. S druge strane, u stru\u010dnom radu sam se sreo sa slu\u010dajem hitnog udaljavanja prate\u0107ega ronila\u010dkog plovila s unesre\u0107enim roniocem s mjesta ronjenja, a da se zaboravilo ostaviti nekoga (propisno ozna\u010denoga ronila\u010dkom bovom) da pri\u010deka izlazak ostalih ronilaca na povr\u0161inu, objasni im \u0161to se dogodilo i dr\u017eati ih na okupu do povratka plovila po njih. Ne gube\u0107i ni u jednom momentu iz vida navedeno, potrebno je orijentirati se o stanju unesre\u0107enoga. Prva je \u017eurna provjera stanja svijesti. Provjerom svijesti ustanovljavamo je li nastradali ronilac svjestan i spontano kontaktibilan, reagira li na poziv i upit otvaranjem o\u010diju i odgovorom, reagira li tek na bolni podra\u017eaj mr\u0161tenjem i eventualnim stenjanjem i bez mogu\u0107nosti uspostave kontakta, ili je potpuno bez odgovora (u komi). To se \u010dini jo\u0161 u vodi, odmah po dolasku ronioca na povr\u0161inu i uo\u010davanja problema. U najkra\u0107em vremenu ga je potrebno osloboditi ronila\u010dke opreme (boce, regulator plovnosti, pojas, maska, peraje&#8230;) i izvu\u0107i na plovilo ili na obalu, ukoliko se ronjenje izvodi u njenoj blizini. Tijekom tog izvla\u010denja treba odrediti osobu zadu\u017eenu za sigurnost i podijeliti ostalima uloge u pru\u017eanju prve pomo\u0107i. Sljede\u0107i postupak je provjera vitalnih funkcija: di\u0161nog puta, disanja i sr\u010danog rada uz nalog nekome od prisutnih da o incidentu izvijesti slu\u017ebu dojave Dr\u017eavne uprave za za\u0161titu i spa\u0161avanje (DUZS) (u Hrvatskoj na broj telefona 112). Po potrebi se pristupa mjerama o\u017eivljavanja. Provjerava se i osigurava prohodnost di\u0161nog puta; provjerava se disanje i odmah aplicira 100 % kisik na zahtjev iz ronila\u010dkoga kompleta, a ako ne di\u0161e, zapo\u010dinje se s upuhivanjem; provjerava se sr\u010dani rad pipanjem bila na vratu, a ako se ne napipa, zapo\u010dinje se odmah s vanjskom masa\u017eom srca. Unesre\u0107enome \u00a0treba \u010dim prije ukloniti ronila\u010dko odijelo, osobito mokro (ali bez prekidanja mjera o\u017eivljavanja radi toga!). Ono izaziva pothla\u0111enost, na suncu mo\u017ee, suprotno tome, dovesti do hipertermije. I jedno i drugo je jako nepovoljno za nastradalog ronioca. Pored toga sprje\u010dava neke intervencije (npr. uporabu automatskog vanjskog defibrilatora \u2013 AVD, otvaranje venskog puta od strane medicinara kada stigne SHM i dr.).<\/p>\n<p>Postupak o\u017eivljavanja dio je smjernica Europskog savjeta za reanimaciju (European Resuscitation Council, ERC) i uskla\u0111uje se s novim znanstvenim saznanjima svakih pet godina (sljede\u0107e smjernice bit \u0107e objavljene 2015.). Po sada\u0161njim, postupak o\u017eivljavanja odrasle osobe se provodi s 30 kompresija na sredinu prsne kosti brzinom od oko 100 u minuti s utiskivanjem zida prsne kosti pet-\u0161est centimetara, koje slijede dva upuha &#8220;usta na za\u0161titnu masku&#8221;. Za\u0161titna maska, kojom se spa\u0161avatelj \u0161titi od mogu\u0107e kontaminacije (ako nastradali boluje od neke bolesti koja bi se mogla prenijeti njegovim izlu\u010devinama), mora biti dio svakoga kompleta prve pomo\u0107i na brodu, a nalazi se i u ronila\u010dkom kompletu s kisikom na zahtjev. Postupak provodi vi\u0161e pru\u017eatelja pomo\u0107i smjenjuju\u0107i se svake dvije minute, bez prekida do dolaska SHM, ili do pojave sigurnih znakova smrti (mrtva\u010dke pjege \u2013 velike slivene ljubi\u010daste povr\u0161ine na strani na kojoj nastradali le\u017ei, ma\u010dje o\u010di \u2013 pritiskom na o\u010dnu jabu\u010dicu zjenica postaje pukotinasta umjesto da ostane okrugla, mrtva\u010dka uko\u010denost). Va\u017eno je napomenuti da utopljenici mogu ne\u0161to dulje ostati bez vitalnih funkcija bez razvoja o\u0161te\u0107enja mozga, osobito kod djece. Pored mjera o\u017eivljavanja, za nastradale ronioce je od najve\u0107eg zna\u010daja \u0161to ranija primjena \u010distog kisika preko sustava za disanje na zahtjev i agresivna rehidracija vodom (za svjesne s o\u010duvanim refleksom gutanja), uz mogu\u0107e dodavanje u vodu mje\u0161avine va\u017enih soli i minerala (npr. rehidromix), ali su zasla\u0111eni napitci strogo kontraindicirani. \u0160e\u0107er iz takvih napitaka smanjuje viskoznost krvi koja je ionako pregusta zbog dehidracije. Apsolutna je i zabrana davanja bilo kakvih stimulativnih napitaka (alkohol, kava, pravi \u010daj, energetski napitci). Kod nas ronila\u010dki brodovi jo\u0161 nisu opremljeni AVD-om, ali prije ili kasnije \u0107e i to postati standard. AVD je ure\u0111aj namijenjen laicima kojim se provjerava sr\u010dani status nastradaloga, u slu\u010daju nefunkcionalnog treperenja sr\u010danog mi\u0161i\u0107a isporu\u010duje elektro\u0161ok kako bi se uspostavio normalni sr\u010dani ritam, te na hrvatskom jeziku daje naputke o provo\u0111enju algoritma o\u017eivljavanja. Kako ne bi do\u0161lo do te\u0161kog ozlje\u0111ivanja, pa i fatalnih posljedica za nastradalog i\/ili spa\u0161avatelja, prije primjene defibrilacije AVD-om nu\u017eno je osu\u0161iti ko\u017eu i nastradaloga i spa\u0161avatelja, ukloniti ga od mokre podloge (palube) i voditi ra\u010duna da u trenutku isporu\u010divanja elektro\u0161oka nitko nije u kontaktu s nastradalim bilo direktno ili preko lokve vode. Obzirom na to da je za ronioce s DRB neophodna rekompresijska terapija u najkra\u0107em mogu\u0107em roku, transport nastradaloga do medicinske ustanove s barokomorom mora se odvijati neodgodivo, u koordinaciji s timom SHM. Do njihovog dolaska od mjera prve pomo\u0107i va\u017ena je jo\u0161 izolacija nastradaloga od vanjskih vremenskih utjecaja. Treba biti smje\u0161ten na suho, u sjeni, za\u0161ti\u0107en od vjetra, pokriven &#8220;astro folijom&#8221; i eventualno dekom. Polo\u017eaj je le\u017ee\u0107i na le\u0111ima, u njemu najudobnijem polo\u017eaju, ako je pri svijesti, ili na boku, ukoliko je bez svijesti ili povra\u0107a kako bi se sprije\u010dilo gu\u0161enje jezikom ili povra\u0107enim sadr\u017eajem \u017eeluca. Zbog kasnijeg lije\u010denja i u\u0161tede vremena pru\u017eatelji prve pomo\u0107i trebaju prikupiti sve podatke o re\u017eimu ronjenja kojem je nastradali bio izlo\u017een te o samom doga\u0111aju koji je izazvao DRB, zabilje\u017eiti te podatke i simptome i znakove koje su primijetili, ili im ih je nastradali opisao (ka\u0161alj, iska\u0161ljavanje sukrvavog pjenastog sadr\u017eaja, povra\u0107anje, bol u prsima, vrtoglavica, trnci u tijelu i ekstremitetima, svrab po tijelu, bolovi u zglobovima, ko\u017ene promjene i dr.) i prenijeti ih lije\u010dnicima SHM i rekompresijskog centra. Udru\u017eene druge mogu\u0107e traume (ozljede od plovila, morskih \u017eivotinja, pribora za podvodni ribolov i druge opreme) treba zbrinuti na adekvatan na\u010din: zaustavljanje krvarenja, fiksiranje stranog predmeta bez pomicanja i va\u0111enja, imobilizacija ozlije\u0111enog ekstremiteta ili kralje\u017enice. Organizatori ronjenja trebali bi, na odgovaraju\u0107im te\u010dajevima, biti dobro educirani za pru\u017eanje prve pomo\u0107i s bazi\u010dnim odr\u017eavanjem \u017eivota (BLS, Basic Life Support), a po\u017eeljno je osposobiti se i za primjenu AVD, uz redovito teoretsko i prakti\u010dno ponavljanje znanja koje vremenom izblijedi.<\/p>\n<p><del><\/del><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Cilj mjera prve pomo\u0107i je smanjiti smrtnost, sprije\u010diti ili smanjiti invalidnost te skratiti vrijeme lije\u010denja i rehabilitacije. Analiziraju\u0107i statistiku ronila\u010dkih nesre\u0107a u Hrvatskoj u zadnjih [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[35],"class_list":["post-103","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-savjeti","tag-medicina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":104,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103\/revisions\/104"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}