{"id":85,"date":"2015-03-17T20:51:52","date_gmt":"2015-03-17T20:51:52","guid":{"rendered":"http:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/?p=85"},"modified":"2015-03-17T20:51:52","modified_gmt":"2015-03-17T20:51:52","slug":"sharkschool","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/sharkschool\/","title":{"rendered":"Sharkschool"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u010cak i me\u0111u roniocima jo\u0161 i dan danas prisutne su mnoge nedoumice i nejasno\u0107e u odnosu na pona\u0161anje morskih pasa i njihovu interakciju s ljudima.<\/strong><\/p>\n<p>Nerijetko se mogu \u010duti \u010dak i potpuno krive interpretacije doga\u0111aja koje onda dovedu i do pogre\u0161nih zaklju\u010daka o na\u010dinima &#8220;pravilnog&#8221; pona\u0161anja s morskim psima. Dr. Erich Ritter je jedan od onih ljudi koji to nastoje ispraviti. On je doktor biolo\u0161kih znanosti sa specijalizacijom u istra\u017eivanju pona\u0161anja morskih pasa te njihovoj interakciji s ljudskim bi\u0107ima. Nakon tridesetogodi\u0161njeg bavljenja problematikom, Erich je postao najuva\u017eeniji svjetski stru\u010dnjak za ova nedovoljno poznata bi\u0107a, a podru\u010dja kojima se najvi\u0161e bavi su interakcija \u010dovjeka i morskoga psa, &#8220;govor tijela&#8221; morskog psa te rekonstrukcija incidenata u kojima su psi imali bitnu, tj. glavnu ulogu. Morskim psima bavi se ponajprije iz ljubavi, ali danas su, vi\u0161e nego ikada, teme odnosa morskih pasa i ljudi vrlo aktualne.<\/p>\n<p><strong>Vrlo je<\/strong>\u00a0zanimljivo stoga najprije se upoznati s poimanjem straha kao jedne od normalnih pojava u ljudskoj evoluciji, zatim pona\u0161anjem morskih pasa uzrokovanim, prije svega, njihovom evolucijom, ali tako\u0111er i utjecajem okoli\u0161a te na kraju oblicima pona\u0161anja vezanim za susrete s ljudima. Va\u017eno je i posvetiti posebnu pa\u017enju uvrije\u017eenim pogre\u0161nim teorijama vezanima za pona\u0161anje morskih pasa.<\/p>\n<p><strong>Jedna od<\/strong>\u00a0svakako najzanimljivijih (pogre\u0161nih) teorija je ona o napadima morskih pasa na temelju &#8220;zamjene identiteta&#8221; \u010dovjeka s potencijalnim plijenom morskog psa poput morskog lava ili tuljana. Ova teorija uglavnom se zasniva na pretpostavci da morski pas surfera na dasci zamjenjuje sa svojim plijenom nakon \u010dega slijedi napad. Stvarnost je ipak pone\u0161to druga\u010dija, jer u ve\u0107ini slu\u010dajeva morski pas biva zaintrigiran pojavom ne\u010dega \u0161to bi moglo biti plijen pa stoga dolazi do &#8220;objekta&#8221; u namjeri da ispita stvarnu mogu\u0107nost postojanja plijena. Naj\u010de\u0161\u0107e dolazi do pribli\u017eavanja objektu te &#8220;probnog&#8221; gurkanja ili \u010dak i ugriza kojim se morski pas nastoji uvjeriti u oportunost eventualnog napada u svrhu hranjenja. Kriva je pretpostavka da morski pas &#8220;misli&#8221; da se radi o prirodnom plijenu \u2013 morskom lavu ili tuljanu, jer kada je tako, morski pas napada bez upozorenja, znaju\u0107i koliko je te\u0161ko stvarno uloviti ciljani plijen. Kada bi, prema stvarnom plijenu, nastupio ispitiva\u010dki, morski lav ili tuljan bi odmah nastojao pobje\u0107i pa bi evolucijska situacija lova postala znatno kompliciranija. Dakle, kada morski pas na povr\u0161ini spazi surfera na dasci ili \u010dak kupa\u010da, on sasvim sigurno ne zna to\u010dno o \u010demu se radi, pa tek kre\u0107e u ispitivanje. Naravno, potpuno je drugi problem \u0161to eventualni ugriz mo\u017ee imati fatalne posljedice za \u017ertvu radi vrlo te\u0161kih traumi, vezanih uglavnom za iskrvarenja.<\/p>\n<p><strong>Druga zanimljiva<\/strong>\u00a0pojava je &#8220;feeding frenzy&#8221; situacija u kojoj se jedan ili vi\u0161e pasa naizgled nekontrolirano zalije\u0107u na objekt hranjenja, izazvani mirisom krvi, trzajima ranjene ribe ili sli\u010dno. Promatranje takvog procesa dalo bi naslutiti da morski psi, bez ikakvog reda i kriterija \u00a0gonjeni \u010distim instinktom, napadaju i ujedaju sve \u0161to im se na\u0111e na putu, pa \u010dak i druge jedinke pasa, no istina je tako\u0111er pone\u0161to druk\u010dija. Usporene video snimke ovog procesa vrlo zorno pokazuju dobru organiziranost i pravilan ritam niza doga\u0111aja koji se pritom javljaju, pa se jasno naziru pravilni i smisleni pokreti, napadi, pa \u010dak i selekcija ugriza te hranjenje. Naizgled zbunjuju\u0107i napadi na druge jedinke pasa tuma\u010de se uspostavom hijerarhije me\u0111u jedinkama gdje oni najja\u010di i najve\u0107i &#8220;odre\u0111uju&#8221; ritam i proces hranjenja, a vrlo \u010desto su zabilje\u017eena i sprje\u010davanja &#8220;uljeza&#8221; drugih vrsta morskih pasa koje se mogu na\u0107i u takvom napadu na isti objekt hranjenja.<\/p>\n<p><strong>Sljede\u0107i zanimljiv<\/strong>\u00a0uzorak pona\u0161anja koji se pogre\u0161no tuma\u010di su &#8220;prijete\u0107i pokreti&#8221; koji se obi\u010dno manifestiraju na dva na\u010dina, ovisno o vrsti pasa. To su ubrzano plivanje u obliku &#8220;osmice&#8221; unutar odre\u0111enoga prostora manje dimenzije, ili gr\u010denje kompletnog tijela morskoga psa u obliku slova &#8220;S&#8221; \u0161to podsje\u0107a na polo\u017eaj za napad na\u0161eg &#8220;zemaljskog&#8221; psa ili vuka. Obje ove situacije se pone\u0161to iskrivljeno tuma\u010de kao prijete\u0107e od strane morskog psa, nakon kojih slijedi neodgodivi napad. Tako\u0111er neto\u010dno. Tu se ipak radi o svojevrsnom manevriranju kao na\u010dinu ispitivanja i tra\u017eenja &#8220;rute uzmaka&#8221; od strane psa u slu\u010daju nenadane opasnosti koju morski pas mo\u017eda o\u010dekuje od \u010dovjeka. Takvi pokreti zabilje\u017eeni su i u slu\u010dajevima kada morski pas nije bio u kontaktu s \u010dovjekom, nego \u010dak i u slu\u010dajevima interakcije s drugim psima u su\u017eenim prostorima, kanalima, pe\u0107inama i sli\u010dno. A iz takvog pona\u0161anja slijede i pretpostavke o &#8220;agresivnim vrstama&#8221; morskih pasa. Karakterizacija pojedinih vrsta pasa kao agresivnih uglavnom slijedi zbog prije navedenih uzoraka pona\u0161anja, odnosno uvijek na temelju osobnog do\u017eivljaja \u010dovjeka, a nikako radi opravdane karakterizacije uzoraka pona\u0161anja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cak i me\u0111u roniocima jo\u0161 i dan danas prisutne su mnoge nedoumice i nejasno\u0107e u odnosu na pona\u0161anje morskih pasa i njihovu interakciju s ljudima. [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[27],"class_list":["post-85","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-savjeti","tag-morski-psi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":86,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85\/revisions\/86"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}