{"id":89,"date":"2015-03-17T20:55:43","date_gmt":"2015-03-17T20:55:43","guid":{"rendered":"http:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/?p=89"},"modified":"2015-03-19T11:15:47","modified_gmt":"2015-03-19T11:15:47","slug":"hiperbaricni-kisik-kao-lijek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/hiperbaricni-kisik-kao-lijek\/","title":{"rendered":"Hiperbari\u010dni kisik kao lijek"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-90\" src=\"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor-300x200.jpg\" alt=\"dr. Mario Franoli\u0107\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor-300x200.jpg 300w, https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/doktor.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Lije\u010denje kisikom sve je zastupljenije u svijetu, a hiperbari\u010dne komore sve su rasprostranjenije.<\/strong><\/p>\n<p>Bez obzira na izvor i jezik literature o lije\u010denju disbari\u010dnih ronila\u010dkih bolesti, svima je zajedni\u010dki kisik kao lijek. Kisik je neophodan za normalno funkcioniranje ve\u0107ini \u017eivih organizama na Zemlji. Ako ga uop\u0107e nema (anoksija) ili ga organizam ne dobiva dovoljno (hipoksija) zakazuju svi biokemijski procesi koji omogu\u0107avaju nesmetan \u017eivotni ciklus tjelesnih stanica. Stoga nije \u010dudno da ljudi odavno razmi\u0161ljaju kako da tu &#8220;esenciju \u017eivota&#8221; iskoriste za sprje\u010davanje pojave ili lije\u010denje raznih bolesti i stanja. Jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli do\u0161li smo do prvih saznanja o kisiku (O2) i normalnom na\u010dinu njegova preno\u0161enja u na\u0161em tijelu. Nau\u010dili smo da ga prenosi krv u kojoj se on ve\u017ee za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama te da se u plu\u0107ima obavlja razmjena plinova \u2013 s venske krvi otpu\u0161ta se uglji\u010dni dioksid i zamjenjuje kisikom koji tako oksigenirana arterijska krv potom dostavlja svakoj stanici u tijelu. Normalna zasi\u0107enost crvenih krvnih stanica kisikom od 96 do 98 posto dopu\u0161ta pove\u0107anje zasi\u0107enosti od jo\u0161 samo dva do tri posto. Do tog bezna\u010dajnog pove\u0107anja mo\u017eemo do\u0107i duljim udisanjem \u010distog kisika na normalnom tlaku okoline (NBO) ili za samo nekoliko minuta disanja u barokomori (HBO). Treba znati da kada stanice ne dobivaju dovoljno kisika, u krvi ga ima znatno manje. To je razlog \u0161to se davanje kisika na normalnom tlaku okoline primjenjuje u pretklini\u010dkoj i klini\u010dkoj medicini, ali naj\u010de\u0161\u0107e u formi kisikom oboga\u0107enog zraka (uobi\u010dajeno 12-15 litara kisika po minuti u hitnoj medicini ili oko \u0161est litara kisika po minuti kod kroni\u010dnih bolesnika). Problem je \u0161to je \u010disti kisik potencijalno otrovan plin i njegova dugotrajna primjena mo\u017ee o\u0161tetiti plu\u0107a. Toksi\u010dni u\u010dinci naj\u010de\u0161\u0107e se vide kao veliki epilepti\u010dki napadaj (grand mall), nastajanje \u0161oknih plu\u0107a i drugo. Stoga je trebalo otkriti kako je mogu\u0107e u krvi otopiti \u0161to vi\u0161e kisika u \u0161to kra\u0107em vremenu. Postoji desetak \u0161ire prihva\u0107enih na\u010dina medicinske uporabe kisika, no naj\u010de\u0161\u0107e su primjena kisika na normalnom tlaku okoline \u2013 normobari\u010dna oksigenacija (NBO) i na povi\u0161enom tlaku okoline \u2013 hiperbari\u010dna oksigenacija (HBO).<\/p>\n<p><strong>Hiperbari\u010dna oksigenacija<\/strong><br \/>\nHiperbari\u010dna oksigenacija (HBO) je udisanje \u010distog (100%) medicinskog kisika (&#8220;oksigenacija&#8221;) u uvjetima pove\u0107anog tlaka okoline (&#8220;hiperbari\u010dna&#8221;). Provodi se u, toj svrsi namijenjenim, ure\u0111ajima \u2013 barokomorama (hiperbari\u010dnim komorama). Osobitost HBO je \u0161to mijenja biolo\u0161ka pravila koja vrijede za normalnu oksigenaciju. HBO po\u010diva na Henrijevom zakonu o plinovima koji nas u\u010di da \u0161to je ve\u0107i tlak plina iznad povr\u0161ine teku\u0107ine, vi\u0161e ga se otapa u teku\u0107ini. To zna\u010di da zbog fizi\u010dki otopljenog kisika u krvnoj plazmi hemoglobin postaje kra\u0107e vrijeme &#8220;nepotreban&#8221;. Japanci su sredinom 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, pokusima provedenim na svinjama, dokazali da se uz pomo\u0107 HBO \u017eivot mo\u017ee dulje vrijeme odr\u017eati i bez prisustva crvenih krvnih stanica (dakle i hemoglobina na njima). Nizozemski velikan kardiokirurgije je malo potom pokazao da isto vrijedi i za ljude, uvode\u0107i zahvaljuju\u0107i tome po prvi put tehniku operiranja otvorenog srca u vrijeme kada nije postojala danas rutinska mogu\u0107nost izvantjelesnog krvotoka (operacijske dvorane za ovakve zahvate bile su u velikim barokomorama, kakva i danas postoji i radi u Grazu). Udisanjem hiperbari\u010dnog kisika u kratkom vremenu dobijemo i do 20 puta (2000%) vi\u0161e kisika otopljenog u krvi, nego \u0161to je ukupna koli\u010dina ovog plina kod udisanja normalnog zraka. A takva kisikom bogata krv, uz prakti\u010dno potpuno uklonjeni rizik od o\u0161te\u0107enja plu\u0107a i u velikoj mjeri otklonjeni rizik privremenog o\u0161te\u0107enja sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava, velikom brzinom nadomje\u0161ta nedostaju\u0107i kisik u stanicama i tkivima pogo\u0111enih hipoksijom. Stoga je korist od HBO kao pomo\u0107ne metode i potpore drugim terapijama u modernoj medicini nedvojbena, a hiperbari\u010dni kisik je tako postao vrlo mo\u0107an lijek.<\/p>\n<p><strong>Hiperbari\u010dne komore<\/strong><br \/>\nPostoje dvije vrste komora s razli\u010ditim tlakom od okoline.<br \/>\n<strong>1)<\/strong>\u00a0Hipobari\u010dne komore su simulatori visine. U njima je tlak ni\u017ei od atmosferskog na razini mora (jedan bar). Koriste se u zrakoplovnoj i svemirskoj medicini i u svrhu istra\u017eivanja boravka na velikim visinama.<br \/>\n<strong>2)<\/strong>\u00a0Hiperbari\u010dne komore su ure\u0111aji koji simuliraju dubine te je tlak u njima povi\u0161en u odnosu na normalni atmosferski tlak od jednog bara na razini mora. Koriste se u ronila\u010dkoj i hiperbari\u010dnoj medicini, podvodnim aktivnostima i znanstvenim istra\u017eivanjima.<br \/>\nPosude pod tlakom za boravak ljudi postoje u vi\u0161e formi, ovisno o namjeni:<\/p>\n<ul>\n<li>Ronila\u010dka zvona, otvorena na dnu, izlo\u017eena tlaku vode \u2013 transportno sredstvo za radove pod vodom;<\/li>\n<li>Rekompresijske komore za preventivni ili terapijski tretman ronilaca i radnika u kesonima, kao i za testove i treninge ronilaca;<\/li>\n<li>Dekompresijske komore u kojima se tlaku izla\u017eu osobe koje su ve\u0107 pod tlakom za produ\u017eeni boravak pod tlakom i postupno dovo\u0111enje na atmosferski tlak;<\/li>\n<li>Potopive dekompresijske komore za transport ronilaca na radnu dubinu;<\/li>\n<li>Podvodne nastambe za dugotrajni boravak.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada govorimo o hiperbari\u010dnim komorama mislimo prije svega na rekompresijske komore za lije\u010denje ronilaca, ali i brojnih drugih pacijenata. Mogu biti jednomjesne (a njih ima sjede\u0107ih i le\u017ee\u0107ih) ili vi\u0161emjesne. Vi\u0161emjesne barokomore postoje u formi manjih ure\u0111aja namijenjenih prije svega roniocima, te ve\u0107ih, dvoodsje\u010dnih barokomora klini\u010dke namjene u kojima pacijenti najrazli\u010ditijih indikacija mogu boraviti u ve\u0107em komforu. Sve su opremljene neophodnom medicinskom opremom za eventualna hitna stanja i komplikacije, a u njima je uz pacijente obavezno i prisustvo lije\u010dnika ili medicinskih tehni\u010dara. Kod ovakvih barokomora dio koji se naziva predkomorom slu\u017ei za komunikaciju \u2013 prolaz \u2013 osoblja, opreme i po potrebi pacijenata tijekom rada barokomore. Neke barokomore (uglavnom jednomjesne) se tla\u010de kisikom i pacijenti udi\u0161u taj kisik iz atmosfere komore. Ovakve su vrlo opasne jer i najmanja gre\u0161ka mo\u017ee dovesti do eksplozije. Mnoge dr\u017eave zato ih ne dozvoljavaju ili polagano zamjenjuju. Prednost jednomjesnih barokomora je individualizirano lije\u010denje, ali uz navedeni iznimno veliki rizik \u0161irih razmjera postoji i veliki rizik za pacijenta, jer u slu\u010daju ozbiljnih komplikacija tijekom terapije do njega se mo\u017ee do\u0107i samo brzim sni\u017eavanjem tlaka, \u0161to mu dodatno bitno ugro\u017eava \u017eivot barotraumom plu\u0107a. Takvog rizika u vi\u0161emjesnim barokomorama nema. Tako\u0111er, zrakom tla\u010dene hiperbari\u010dne komore ne mogu eksplodirati, a sve moderne komore opremljene su posebno konstruiranim protupo\u017earnim sustavom.<br \/>\nSve barokomore opremljene su i modernim ure\u0111ajima za komunikaciju s osobljem vani, kao i sigurnosnim ure\u0111ajima koji mjere koncentraciju kisika u barokomori i upozoravaju ukoliko ona pre\u0111e dozvoljene vrijednosti.<br \/>\nU rukama iskusnog tima i vrhunskih profesionalaca hiperbari\u010dna komora je zlata vrijedan ure\u0111aj (cijenom na\u017ealost gotovo i doslovce) koji mnogima mo\u017ee doprinijeti boljem zdravlju. HBOT je jedna od najsigurnijih metoda lije\u010denja, s najmanje mogu\u0107ih ne\u017eeljenih nuspojava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lije\u010denje kisikom sve je zastupljenije u svijetu, a hiperbari\u010dne komore sve su rasprostranjenije. Bez obzira na izvor i jezik literature o lije\u010denju disbari\u010dnih ronila\u010dkih bolesti, [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":90,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[35],"class_list":["post-89","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti","tag-medicina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=89"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":205,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89\/revisions\/205"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/media\/90"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=89"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=89"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/marinp.pgsri.hr\/rad\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=89"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}